Na prvi pogled, njen život djeluje gotovo savršeno. U dugogodišnjem je braku, ima četvero djece i supruga za kojeg tvrdi da je voli bezuslovno. Međutim, iza porodične svakodnevice krije se problem o kojem je odlučila otvoreno progovoriti. Iako kaže da je zadovoljna svojim mužem i njihovim odnosom, već godinama ulazi u tajne avanture s drugim muškarcima, a osjećaj krivice ne uspijeva je zaustaviti.
Četrdesetogodišnja žena obratila se savjetnici za pomoć jer više ne razumije vlastito ponašanje. Svjesna je da svojim postupcima može ugroziti brak koji traje 15 godina, ali istovremeno priznaje da joj uzbuđenje koje donose tajni susreti postaje sve teže napustiti.
„Volim svog muža, ali stalno tražim novo uzbuđenje“
U svojoj ispovijesti žena objašnjava da ona i njen suprug, koji ima 42 godine, imaju četvero djece uzrasta od devet do 16 godina. Njihov odnos opisuje kao stabilan, uz rijetke svađe i bez većih problema u svakodnevnom životu.
Tvrdi da joj suprug pruža ljubav i pažnju te da nema ozbiljnih pritužbi ni na njihov intimni život. Upravo zbog toga teško joj je objasniti zašto osjeća potrebu da traži uzbuđenje izvan braka.
Tokom godina upuštala se u tajne susrete s različitim muškarcima. Među njima su bili zajednički prijatelji, supruzi njenih prijateljica, kolege s posla, poznanici iz teretane i drugi muškarci koje je upoznavala u svakodnevnim situacijama.
Prema njenim riječima, najčešće nije tražila novu ljubavnu vezu. Više ju je privlačio osjećaj uzbuđenja, flert i iščekivanje koje su donosili susreti izvan njenog braka.
„Nikada nisam željela zamijeniti svog muža nekim drugim. Imam dobar brak, ali kao da mi stalno treba novo uzbuđenje“, poručuje u svojoj ispovijesti.
Sve je počelo samo šest mjeseci nakon vjenčanja
Posebno je zabrinjavajuće to što ovakvo ponašanje nije počelo nedavno. Žena priznaje da je prvu prevaru počinila svega šest mjeseci nakon vjenčanja, i to s najboljim prijateljem svog supruga.
Od tada se obrazac ponavljao tokom većeg dijela njihovog zajedničkog života. Iako su pojedini muškarci željeli da njihov odnos preraste u nešto ozbiljnije, ona tvrdi da nije bila zainteresovana za vezu s njima.
Susreti su uglavnom bili kratkotrajni, a rijetko bi se s istim muškarcem viđala duže od nekoliko mjeseci. Ipak, lista njenih tajnih partnera nastavila je rasti.
Zašto osjećaj krivice nije dovoljan da promijeni svoje ponašanje?
Jedan od najtežih dijelova njene priče jeste činjenica da žena, prema vlastitim riječima, razumije da svojim postupcima može povrijediti supruga, ali to saznanje do sada nije bilo dovoljno da zaustavi ponavljanje istog obrasca. Iako osjeća grižnju savjesti, privlačnost prema novim avanturama ponovo prevlada.
Takva situacija može biti zbunjujuća i za osobu koja se nalazi u njenoj ulozi. S jedne strane postoji želja da sačuva porodicu i život koji je godinama gradila, a s druge potreba za novim iskustvima i uzbuđenjem. Međutim, osjećaj snažne želje ne znači da osoba nema mogućnost da preuzme odgovornost za svoje odluke.
Važno je razlikovati povremenu grešku od ponašanja koje se ponavlja godinama. Kada neko više puta postupa suprotno vlastitim vrijednostima, a zatim osjeća krivicu, korisno je pokušati razumjeti šta prethodi takvim odlukama i koje okolnosti ih podstiču.
U njenom slučaju ostaje nepoznato da li su u pozadini potreba za potvrdom vlastite privlačnosti, želja za novinom, teškoće s kontrolisanjem impulsa ili neki drugi emocionalni razlozi. Bez razgovora sa stručnjakom ne bi bilo opravdano donositi konačne zaključke.
Povjerenje je mnogo teže obnoviti nego izgubiti
Još jedno pitanje koje njena ispovijest otvara jeste kakve posljedice dugotrajno skrivanje može ostaviti na partnerski odnos. Povjerenje se u braku gradi godinama, kroz svakodnevne postupke, iskrenost i osjećaj sigurnosti. Kada se ono naruši, obnavljanje može biti dugotrajan proces.
Posebno je važno što par ima četvero djece. Iako djeca ne moraju znati detalje odnosa svojih roditelja, porodična napetost i ozbiljni partnerski problemi mogu uticati na atmosferu u domu. Zbog toga je važno da odrasli odgovorno pristupe svojim odlukama i nastoje zaštititi djecu od nepotrebnih sukoba.
Za ženu iz ove priče prvi korak mogao bi biti iskren razgovor sa sobom o tome šta zaista želi od svog života i braka. Individualno savjetovanje moglo bi joj pomoći da prepozna situacije u kojima najčešće donosi odluke zbog kojih kasnije žali. Ako oboje žele raditi na odnosu, partnersko savjetovanje također može biti jedna od mogućnosti.
Njena priča pokazuje da naizgled stabilan brak ne znači nužno da su svi lični problemi riješeni. Ipak, razumijevanje razloga za određeno ponašanje ne znači opravdavanje postupaka niti uklanjanje odgovornosti za njihove posljedice.
Najvažnije pitanje zato nije samo zašto je godinama tražila uzbuđenje izvan braka, nego i šta je spremna učiniti sada kada priznaje da takav način života može ugroziti ono što joj je važno.
Žena kaže da nije ponosna na svoje postupke i da je svjesna koliko
About the Author
