
Život na pustom ostrvu gotovo je nezamisliv, ali neki ljudi su, uprkos nemogućim uslovima, uspeli da prežive zahvaljujući neverovatnoj snalažljivosti. Jedan od najupečatljivijih primera dolazi sa ostrva Anatahan, gde je jedna žena, jedina među 32 muškarca, uspela da opstane tokom godina haosa, straha i borbe za preživljavanje.
Ova neverovatna priča odigrala se između 1945. i 1951. godine, kada je Japanka Kazuko Higa, zajedno sa grupom od 32 muškarca, završila zarobljena na malom pacifičkom ostrvu Anatahan. Ovaj događaj kasnije je nazvan „Incident kraljice Anatahana“, a postao je simbol tamne strane ljudske prirode kada su u pitanju izolacija, moć, želja i borba za opstanak.
Početak priče: Kazuko beži iz Japana
Kazuko Higa je kao tinejdžerka pobegla iz svog rodnog grada na Okinavi, tražeći slobodu daleko od porodice. Sa 16 godina odlazi na Marijanska ostrva, najpre u Sajpan, a zatim u Bakan, gde upoznaje mladog muškarca, Džengija. Udala se za njega sa 18 godina, a ubrzo su se zajedno preselili na ostrvo Anatahan, gde je Džengi radio kao nadzornik na plantaži kokosa.
U to vreme Drugi svetski rat je besneo, ali Anatahan je ostao pošteđen ratnih sukoba – bar u početku. Život je bio jednostavan i miran, sve dok američke snage nisu započele bombardovanje ostrva. Kazuko i njen muž uspeli su da se sklone i prežive nalete rata, nastavljajući svoj svakodnevni život, oslanjajući se jedno na drugo.
Dolazak preživelih i početak haosa
U junu 1944. godine, tri japanska broda su potopljena od strane Amerikanaca. Na njima je bilo 31 muškarac – 10 vojnika i 21 civil, uglavnom mladići, među kojima i jedan tinejdžer od 16 godina. Preživeli su uspeli da se dokopaju Anatahana, hraneći se bananama i papajama. Kada su stigli u oblast gde su živeli Kazuko i njen muž, dočekani su s radošću i odmah im je pružena pomoć.
Ali ubrzo je postalo jasno da prisustvo jedine žene na ostrvu, zajedno s postojanjem dva pištolja, predstavljao potencijalnu opasnost. Kada su vijesti o kapitulaciji Japana 1945. stigle svuda – osim na ovo malo ostrvo – preživeli su nastavili da žive u neznanju, uvereni da rat još traje. Izolovani od sveta, počeli su da stvaraju sopstvena pravila.
Ljubomora, sukobi i ubistva
Kazuko je postala središte pažnje. Dvojica muškaraca koja su posedovala pištolje započela su sukob oko nje, što je dovelo do krvoprolića. Jedan od njih je poginuo tokom pecanja, ali to nije bio kraj nasilju. Vremenom je ubijeno još nekoliko ljudi – neki zbog ljubomore, drugi u pokušaju da steknu moć. U sedam godina, na ostrvu je život izgubilo ukupno 16 muškaraca. Život je postao pakao, a zajednica je tonula u paranoju i nasilje.
Neki su smatrali da je Kazuko izvor nesloge i predlagali njeno uklanjanje kako bi sukobi stali. Kada je jedan od muškaraca otkrio da se sprema njen atentat, upozorio ju je, nakon čega je pobegla u džunglu. Tamo se krila 33 dana, sve dok je 1951. godine američki ratni brod nije pronašao i spasao – zajedno s ostatkom preživelih.
Legenda o “kraljici Anatahana”
Kazuko je postala medijska senzacija. Za jedne je bila „kraljica ostrva“, za druge „veštica“ koja je zavela i uništila grupu muškaraca. Njena priča inspirisala je i holivudski film, ali iza senzacionalizma krila se prava ljudska drama – priča o borbi za život, o ljudskim slabostima i o ceni izolacije.
Kazuko Higa je preminula u 49. godini, bolesna i povučena, daleko od reflektora koji su je nekada obasjavali. Ali njena sudbina ostaje kao jedno od najmračnijih i najfascinantnijih poglavlja u istoriji preživljavanja na pustom ostrvu.