
Zdravo svima, zovem se Marina, imam 41 godinu i dolazim iz prelepe Podgorice. Po zanimanju sam farmaceutski tehničar, trenutno radim u jednoj privatnoj apoteci i moj posao mi je važan, ali nije ceo moj život. Moj pravi san je da pronađem osobu sa kojom bih podelila ono najvažnije – ljubav, sigurnost, pažnju i poverenje.
Nisam udata i nemam decu, ali imam mnogo ljubavi u sebi koju bih rado poklonila pravom muškarcu. Verujem u iskrene odnose, u partnerstvo koje se zasniva na poverenju i razumevanju. Nisam ovde da gubim vreme, niti da tražim avanture. Došla sam do onog dela života gde mi je prioritet emocionalna stabilnost, smirenost i želja da ne budem više sama kad se uveče ugase svetla i ostane tišina u stanu.
U životu sam naučila mnogo toga – kako da se sama izborim za svoje mesto, kako da prepoznam ko su pravi ljudi, i kako da budem zahvalna i za male trenutke sreće. Međutim, i dalje mislim da nijedna karijera, nijedna nagrada, ni putovanje ne mogu zameniti osećaj kad te neko dočeka s osmehom, kada imaš kome da skuvaš kafu ujutro i kome da poželiš laku noć.
Slobodna sam, potpuno samostalna, finansijski stabilna i spremna da izgradim odnos sa nekim ko traži isto što i ja – toplinu doma, razumevanje i nežnost. Nemam nikakve velike zahteve – ne moraš biti savršen, ali bi trebalo da si iskren, stabilan, da znaš šta želiš od sebe i od veze. Idealno bi bilo da si između 40 i 50 godina, da si već prošao one burne godine traganja i da si spreman da se skrasiš.
Volim prirodu, vikendom često idem u šetnje po brdima, volim more, jutarnju tišinu, staru muziku, knjige koje se čitaju u tišini i sve što donosi mir. Imam nekoliko bliskih prijateljica, ali nemam porodicu kojoj bih se vraćala svakog dana. Zato želim da je stvorim. Ne zbog pritiska, već iz potrebe da budem svoja u zagrljaju nekog kome sam važna.
Možda nekome ovo zvuči staromodno, ali ja i dalje verujem u dobar brak, u vezu koja se gradi strpljenjem, razgovorima, podrškom. Ne tražim idealnog muškarca sa savršenim telom, već nekoga sa kim mogu da ćutim bez nelagodnosti, nekog ko će me zagrliti kad se umorim od sveta.
Ako si razveden ili nisi bio oženjen, ako imaš dete – to mi ne smeta, naprotiv, cenim ljude koji su prošli životne lekcije i koji znaju koliko je ljubav dragocena. Bitno mi je da si emotivno dostupan, da ne igraš igrice i da znaš kako izgleda kad se dvoje ljudi istinski potrude jedno oko drugog.
Ne koristim aplikacije za upoznavanje jer smatram da su površne i ne pružaju dovoljno prostora da se pokaže prava ličnost. Zbog toga sam odlučila da napišem ovaj oglas, jer mi se čini da je ovo iskreniji način da nekoga dotaknem – rečima koje dolaze iz srca.
Ako ti se dopada ono što si pročitao, slobodno mi piši. Napiši nešto o sebi – šta voliš, kako izgleda tvoj dan, kako zamišljaš život udvoje. Možemo prvo da se dopisujemo, da se čujemo, da upoznamo jedno drugo. I ako se dopadnemo, možda da se i vidimo, bez pritiska, bez očekivanja, samo kao dvoje odraslih ljudi koji se traže.
Ovaj oglas je moj mali pokušaj da otvorim vrata ljubavi. Ako si i ti umoran od samoće, ako ti nedostaje bliskost, ako ti je srce otvoreno za novu priču – možda je ovo naš trenutak.
Ne čekaj predugo. Piši mi. Možda baš ti budeš moj čovek.